Opći podaci o projektu:
Kod projekta: NPOO.C3.2.R3-I1.06.0435
Naziv projekta: Razvoj prototipa imunokromatografskog testa za detekciju
laktoferina i katelicidina u mlijeku krava
Kod poziva: NPOO.C3.2.R3-I1.06
Naziv poziva: Dokazivanje inovativnog koncepta – Treći Poziv
SAŽETAK PROJEKTA
Projekt je usmjeren na razvoj inovativnog imunokromatografskog testa za rano otkrivanje upale vimena kod mliječnih krava, fokusirajući se na biomarkere laktoferin i katelicidin. Cilj je omogućiti brzu, točnu i jednostavnu dijagnozu izravno na farmi, čime bi se zamijenile spore i skupe laboratorijske metode. Test će smanjiti nepotrebnu upotrebu antibiotika, unaprijediti dobrobit životinja, poboljšati kvalitetu mlijeka i povećati profitabilnost mljekarskog sektora. Razvoj uključuje višefazni proces od laboratorijskog testiranja do prototipa (TRL4). Uz podršku vrhunskih stručnjaka i korištenje naprednih tehnologija, projekt ima potencijal za globalnu primjenu u veterinarskoj medicini, doprinoseći održivijem i produktivnijem stočarstvu.
OPIS PROJEKTA
Upala mliječne žlijezde najčešće je infektivno oboljenje krava. Predstavlja najveću prijetnju zdravlju i produktivnosti mliječnih krava te uzrokuje značajne gospodarske gubitke u proizvodnji i preradi mlijeka i mliječnih proizvoda (Ruegg, 2017). Procjenjuje se da godišnji globalni gubitak uslijed upale mliječne žlijezde iznosi između 16 i 26 milijardi eura, dok se po svakoj kravi u stadu gubitak kreće između 55 i 113 eura (Piccinini i sur., 2003). Prema podacima iz Nizozemske prosječni troškovi liječenja upale mliječne žlijezde kreću se od 164 do 235 eura po kravi, a u Hrvatskoj oko 50 eura.
Upalu mliječne žlijezde može uzrokovati više od 150 različitih mikroorganizama (Benić i sur., 2018). Ipak, klinički najznačajniji uzročnici uključuju bakterije iz skupina stafilokoka i streptokoka. Upalne promjene koje se razvijaju kod mliječnih krava mogu izazvati pojavu sistemskih simptoma, no istovremeno klinički simptomi mogu biti sakriveni, vime i mlijeko izgledaju normalno.
Subklinički oblik upale mliječne žlijezde kod krava na farmama predstavlja veliki problem jer je njegova pojavnost u stadu 2 do 20 puta veća od kliničkog oblika. Uz identifikaciju bakterijskih uzročnika u mlijeku, određivanje broja somatskih stanica (BSS) već desetljećima se smatra zlatnim standardom za dijagnostiku subkliničke upale mliječne žlijezde. Ipak, BSS ne korelira uvijek s jačinom infekcije mliječne žlijezde jer na njega mogu utjecati različiti čimbenici, poput broja laktacija, stadija laktacije, razine proizvodnje mlijeka, stresa, godišnjeg doba i pasmine. Postojeća metoda za točno i objektivno određivanje BSS-a zahtijeva laboratorijske uvjete, kao i identifikacija bakterija u mlijeku, što je vremenski zahtjevno i predstavlja znatan financijski trošak. Bakteriološkim metodama, također, često nedostaje osjetljivost, što ih čini manje prikladnim za probir upale mliječne žlijezde s obzirom na zahtjeve u pogledu vremena, rada i troškova (Chakraborty i sur., 2019). Na farmama se primjenjuju i tzv. indirektne, jednostavne i brze metode određivanja BSS, poput California (Zagreb) mastitis test (CMT, ZMT). CMT metoda služi samo za orijentacijsko mjerenje BSS, s obzirom da osjetljivost iznosi 66,7 %, dok je specifičnost 54,8 %. Interpretacija ovog testa može biti subjektivna, što može rezultirati lažno pozitivnim ili negativnim rezultatima. Metode točnog i objektivnog određivanja BSS, kao i identifikacija bakterija prisutnih u mlijeku, provode se isključivo u certificiranim laboratorijima, što je vremenski zahtjevno i predstavlja financijski trošak za farmere.
Dijagnostika upale mliječne žlijezde u njenoj najranijoj fazi ima ključnu važnost za smanjenje ekonomskih gubitaka, poboljšanje kvalitete mlijeka te osiguranje dobrobiti životinja. To je dovelo do povećane potražnje na tržištu za novim metodama ranog otkrivanja upalnih promjena u mlijeku i identifikacijom novih biomarkera koji će ispunjavati nekoliko važnih kriterija: visoku specifičnost za upalu mliječne žlijezde, mogućnost otkrivanja u ranoj fazi bolesti, jednostavnost u određivanju, primjenjivost na terenu (na farmi) te omogućavanje ciljane i učinkovitije terapije. No još uvijek nema testa koji bi zamijenio postojeće metode određivanja BSS.
Tehnologija spektrometrije masa, zadnjih dvadesetak godina, značajno je unaprijedila mogućnosti otkrivanja novih malih molekula proteinskog karaktera, a time otvorila mogućnosti za razvoj kliničke proteomike, odnosno detekcije novih biomarkera. Proteomska istraživanja pokazala su promjene u proteomskom profilu mlijeka nakon eksperimentalne bakterijske infekcije uzrokovane Streptococcus uberis (Mudaliar i sur., 2016). Naši najnoviji rezultati, dobiveni istraživanjima mlijeka sa velikih i obiteljskih farmi Holstein krava u Slavoniji, analitičkim tehnikama spektrometrije masa i proteomike, identificirali su značajno promijenjeno prisustvo određenih proteina tzv biomarkera, koji ukazuju na ranu fazu infekcije mliječne žlijezde. Među identificiranim proteinima su protein kinaza C‐vezujući protein NELL2, trombospondin‐1, faktor komplementa I, katelicidini (1, 4 i 7), laktoferin i haptoglobin (Farkaš i sur., 2024; Rešetar Maslov i sur., 2023). U sklopu navedenih istraživanja, Centar za
proteomiku Medicinskog fakulteta u Rijeci (MEDRI) in- vitro tehnikama razvio je protutijela na neke od ovih biomarkera.
Razvoj novog brzog testa za upalne promjene u mlijeku zahtijeva pažljivo osmišljenu metodologiju, podijeljenu u nekoliko ključnih faza, od istraživanja i dizajna do testiranja i optimizacije prototipa u laboratoriju i na farmama. Prva faza, koja uključuje identifikaciju i odabir specifičnih biomarkera povezanih s infekcijom i upalom koje uzrokuju upalu vimena kod mliječnih krava, već je provedena u ranijim istraživanjima.
Razvijena i karakterizirana protutijela na laktoferin i katelicidin-1 testirana su tehnikama enzimski povezanog imunosorbentnog testa (ELISA) i Western blot metodom za prepoznavanje antigena (rekombinantnog proteina mlijeka) koji otkriva upalni proces u mlijeku.
Na temelju naših rezultata spektrometrije masa, u postojećem bazenu antitijela identificiran je set primarnih kandidata-protutijela za razvoj brzih testova u ovom projektu. Do sada je nekoliko naših anti-katelicidin-1 i anti-laktoferin protutijela testirano u formi supernatanta hibridomskih staničnih linija na rekombinantnim proteinima korištenima kao imunogeni u spomenutim tehnikama. U sklopu projekta, protutijela-kandidati će biti dodatno validirani tehnikom imunoprecipitacije kako bi se ispitala njihova sposobnost prepoznavanja proteina. Odabrana protutijela zatim će se pročišćavati kromatografskim metodama.
Rekombinantni proteini dizajnirani u okviru prethodnog projekta i korišteni kao imunogeni pročistit će se za potrebe razvoja standarda u izradi prototipova brzog dijagnostičkog testa niske razine.
Imunokromatografski (lateralni) testovi postali su ključan alat za brzo otkrivanje različitih bolesti i stanja, primjenjujući principe afinitetne kromatografije. Ovi testovi pružaju rješenje za brzo (nekoliko minuta) testiranje (cow- side test) osobito u veterinarskoj praksi. Prednosti korištenja lateralnih testova uključuju njihovu brzinu, jednostavnost, nisku cijenu i primjenu na farmi.
Kod našeg prototipa brzog testa niske razine temeljenog na imunokromatografskoj analizi, gdje će uzorak mlijeka prolaziti kroz test traku od nitroceluloze, nanijet će se specifična protutijela koja hvataju ciljne proteine povezane s razvojem upale vimena. Razvoj prototipa temelji se na preciznom odabiru odgovarajućih antitijela ili kemijskih reagensa za otkrivanje specifičnih biomarkera. Lateralni testovi sastoje se od test trake od nitroceluloze na kojoj se nalazi nekoliko specijaliziranih slojeva, od kojih svaki ima specifičnu funkciju. Dizajn test trake trebao bi omogućiti jednostavan kapilarni protok mlijeka kroz sve slojeve, čime se osigurava interakcija biomarkera s antitijelima i reagensima.
Nakon izrade prvog prototipa niske razine, provodi se početno laboratorijsko testiranje kako bi se procijenile osjetljivost, specifičnost, točnost i brzina prototipa. U ovoj fazi optimiziraju se koncentracije protutijela i reagensa na test traci, vrijeme inkubacije kako bi se postigla optimalna osjetljivost i preciznost testa te provjerila njegova učinkovitost i pouzdanost.
Prototip će se testirati na nizu poznatih uzoraka kako bi se odredila njegova sposobnost detekcije biomarkera, provjerila stabilnost reagensa i drugih komponenti prototipa. Testiranje će se provoditi nekoliko puta na istim uzorcima kako bi se utvrdila pouzdanost testa. Za procjenu preliminarne učinkovitosti prototipa, prototip brzog testa niske razine bit će testiran u laboratorijskom okruženju na uzorcima mlijeka prikupljenih na farmama iz različitih faza upale vimena (sakriveni i klinički), odnosno zdravih krava.
Ciljevi projekta uključuju:
1. Ispitivanje specifičnosti reakcija biomarker-antitijelo (TLR 3);
2. Rani razvoj prototipa brzog testa niske razine na traci- dokazivanje koncepta (TLR 4);
3. Laboratorijsko testiranje i potvrda funkcionalnog prototipa u laboratorijskim uvjetima (TLR 4).
SVRHA I OPRAVDANOST PROJEKTA
Naš inovativni pristup otkrivanju upale mliječne žlijezde temelji se na detekciji specifičnih proteina u mlijeku krava pomoću imunokromatografskog testa, čime se uvodi nova metoda dijagnostike na farme. Specifične proteine mlijeka, ujedno markere rane upale vimena identificirali smo u našim ranijim istraživanjima (navedeno u Opis projekta). Test koji planiramo razviti detektirat će protein marker u mlijeku unutar 5 minuta, što predstavlja značajan napredak u odnosu na tradicionalne metode čije prednosti i nedostaci su detaljno opisani u Analizi tržišta. Razvijeni test omogućit će dijagnostiku upale u vrlo ranoj fazi, te posljedično, smanjenje nepotrebnog korištenja antibiotika i ciljanu terapiju, čime se štiti zdravlje životinja i smanjuju ekonomski gubici na farmama.
Tradicionalne metode, poput brojanja somatskih stanica i mikrobioloških kultura, često su spore, zahtijevaju laboratorijske uvjete i nisu uvijek precizne. Naš imunokromatografski brzi test nadilazit će te nedostatke, omogućujući brzu, jednostavnu i pouzdanu dijagnozu izravno na farmi, s rezultatima manje podložnima vanjskim utjecajima poput stresa, laktacijske faze ili godišnjeg doba.
Preliminarna istraživanja provedena u okviru naše istraživačke grupe na projektu InoMilko otkrila su značajnu promjenu u ekspresiji nekoliko proteina u mlijeku (detaljnije opisano u dijelu Opis projekta). U spomenutim istraživanjima primijenili smo spektrometriju masa, tehniku koja nam je omogućila ne samo identifikaciju i kvantifikaciju markera već i detaljnu karakterizaciju njihovih jedinstvenih aminokiselinskih sekvenci.
Kroz predložene projektne aktivnosti poboljšat će se istraživačko razvojni i inovacijski kapaciteti Fakulteta i uvesti novi inovacijski procesi u proizvodnji brzih testova za dijagnostiku bolesti u veterinarskoj medicini, odnosno općenito u medicini.
ANALIZA IZVEDIVOSTI I OPCIJA
Projektna prijava usmjeren je na rane faze razvoja (TRL 3-4) brzog dijagnostičkog testa za upalu vimena, bolesti koja je uzrok najznačajnijih ekonomskih gubitaka u mliječnoj industriji.
Kroz razvoj prototipa, korištenjem biomarkera otkrivenih u prethodnim istraživanjima, projektom ćemo razviti prvi funkcionalni prototip niske razine koji će biti testiran u laboratorijskim uvjetima kako bi se procijenili ključni parametri poput osjetljivosti, specifičnosti, točnosti i brzine reakcije testa.
ODRŽIVOST REZULTATA
Održivost rezultata nakon završetka projekta.
Rezultati predloženog projekta imat će utjecaj na nekoliko aspekata održivosti projekta, među kojima se ističu 4 dimenzije održivosti, koje uključuju sve aspekte neophodne za aktivnosti nadogradnje po provedbi i završetku projekta, a sastoje se od financijske održivosti, institucionalne održivosti, održivosti na nivou promicanja javnih i drugih politika te okolišne održivosti.
Financijska održivost rezultata projekta biti će zajamčena i novim, inovativnim, brzim testom. Naime, skrivena upala vimena predstavlja veliki problem na farmama (90-95% ukupnih slučajeva), s prevalencijom u stadima od 15-75%. Prosječni broj somatskih stanica (BSS) 2016. godine bio je u Hrvatskoj 304 x 103 u ml, zadnje tri godine BSS lagano se povećava, dok se broj krava registriranih u Hrvatskoj u 2016. godini smanjio za 4 % u odnosu na 2015. Sve navedeno razlog je da postoji potreba za novom, ranijom dijagnostikom upalnih promjena u mlijeku, te da posljedično, novi brzi test ima budućnost na tržištu veterinarskih dijagnostičkih proizvoda. Naime, značajni potencijali postoje u kontinuiranom iskorištavanju projektnih rezultata i nastavku provođenja relevantnih aktivnosti u dugoročnom razdoblju, sa direktno zainteresiranim subjektima kao što su vlasnici farma.
Očekuje se da će primjena rezultata dobivenih na projektu i korištenje brzog testa u detekciji skrivene upale mliječne žlijezde u mliječnih krava značajno pridonijeti razvoju manje razvijenih županija, te će smanjivanje troškova liječenja i poboljšavanje kvalitete mlijeka imati značajne implikacije na financijske aspekte vlasnika farmi, a time i na povećanje indeksa razvijenosti ovih županija.
Na prijavitelja, kao čimbenika institucionalne održivosti, projekt će dugoročno utjecati jer će biti u mogućnosti kreirati bolje programe prema potrebama proizvođača mlijeka. Očekuje se da će prijavitelj sklopiti nove, dugoročne ugovore s vlasnicima farmi mliječnih krava, a koji će predstavljati nastavak aktivnosti predloženih u prijedlogu projekta. Sve navedene aktivnosti rezultirat će financijskim sredstvima potrebnim za održavanje skupe, inovativne opreme u Laboratoriju za proteomiku Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
U okviru održivosti projekta na nivou promicanja javnih i drugih politika, potrebno je napomenuti da bi primjena rezultata projekta u smislu primjene novih, brzih testova u dijagnostici dovela do poboljšane stručne prakse u ranoj dijagnostici mastitisa te implementirala nove metode rada u obliku jednostavnih i lako primjenjivih testova za korištenje na terenu, što danas nije slučaj, jer se dijagnostika provodi isključivo u laboratorijskim uvjetima. Konačno, održivosti će pridonijeti i prijedlog za upotrebu razvijenih brzih testova ključnim nacionalnim institucijama koje donose odluke u području veterinarstva.
Projekt ni na koji način neće štetiti okolišu, a dat će doprinos dobrobiti životinja, naime, sloboda životinje od bolesti predstavlja važan dio zakona o dobrobiti životinja, a ovim projektom i primjenom brzog testa, u otkrivanju skrivenih upala mliječne žlijezde, životinje će u najbržem mogućem roku dobiti potrebnu terapiju.
Novi, inovativni, prototip brzog testa omogućit će bržu i raniju dijagnostiku skrivene upale mliječne žlijezde, rezultirati ranijim liječenjem, odnosno, smanjenjem broja somatskih stanica u mlijeku, što će imati pozitivan financijski učinak za proizvođače mlijeka. Posljedično smanjenje gubitaka na farmama dovest će do poboljšanja učinkovitosti, snižavanje troškova i povećanje proizvodnosti, te u konačnici rezultirati promjenom trenda koji je danas prisutan u mljekarstvu u Hrvatskoj, povećanjem broja mliječnih farmi i mliječnih krava.
METODOLOGIJA USPOSTAVE PROJEKTNOG TIMA
Istraživački tim prijavitelja VEFUNIZG čine djelatnici:
- Klinika za unutarnje bolesti – prof. dr. sc. Vladimir Mrljak, dr. sc. Dina Rešetar Maslov, dr. sc. Blanka Beer Ljubić, Dominik Prišćan, mag. chem.,
- Klinika za porodništvo i reprodukciju – prof. dr. sc. Goran Bačić, prof. dr. sc. Nino Maćešić,
- Zavod za kemiju i biokemiju – prof. dr. sc. Renata Barić Rafaj, doc. dr. sc. Josipa Kuleš.
- Hrvatski veterinarski institut (HVI) iz Zagreba – izv. prof. dr. sc. Miroslav Benić
- Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci (MEDRI) – prof. dr. sc. Tihana Lenac Roviš, i izv. prof. dr. sc. Berislav Lisnić.
- Sveučilište u Murciji (Španjolska) – profesor Jose Ceron i dr. sc. Albero Munoz Prieto
Projektni tim čini i dr. sc. Lada Radin iz Ureda za EU projekte i transfer tehnologije VEFUNIZG.
Partner na projektu je Centar za transfer tehnologija doo Zagreb – Dr. sc. Tamara Aleksandrov Fabijanić i Matej Horvat, bacc. oec. i mag. rel. publ.
– Za provođenje aktivnosti A1 Razvoj prototipa i demonstracijske aktivnosti – 1) Proizvodnja protutijela specifičnih za biomarkere mlijeka odgovorni su istraživači s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (MEDRI)
– Za provođenje aktivnosti A1 Razvoj prototipa i demonstracijske aktivnosti – 2) Ispitivanje specifičnosti reakcija biomarker-antitijelo i rani razvoj prototipa – eksperimentalna potvrda koncepta provodit će članovi istraživačkog tima s Klinike za unutarnje bolesti VEFUNIZG, zatim suradnik s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Murciji (Španjolska) i djelatnici MEDRI.
– Za provođenje aktivnosti A1 Razvoj prototipa i demonstracijske aktivnosti – 3) Laboratorijsko testiranje i optimizacija prototipa, potvrda funkcionalnosti prototipa u laboratorijskim uvjetima provoditi će članovi projektnog tima s Klinike za unutarnje bolesti, Zavoda za kemiju i biokemiju VEFUNIZG te Sveučilišta u Murciji (Španjolska).
– Za provođenje aktivnosti A1 Razvoj prototipa i demonstracijske aktivnosti – 4) Prikupljanje i analiza mlijeka zaduženi su djelatnici iz Klinike za porodništvo i reprodukciju VEFUNIZG i djelatnik s HVI.
Za aktivnosti A2. Upravljanje inovacijskim ciklusom i A3. Izrada dokumenata za komercijalizaciju inovacije – odgovorni su djelatnici Centra za transfer tehnologije.
Za provođenje aktivnosti A4. Upravljanje projektom i administracija zadužen je prof. Vladimir Mrljak, i dr. sc. Lada Radin
AKTIVNOSTI NA PROJEKTU
A1) Razvoj prototipa i demonstracijske aktivnosti
Proteini/imunogeni proizvedeni u sklopu prijašnjih istraživanja bit će korišteni kao polazni materijal za proizvodnju specifičnih protutijela potrebnih za izradu prototipa niske razine u laboratorijskom okruženju. Najprije će se provesti nekoliko imunizacija eksperimentalnih životinja (miševa) s 50 μg svakog od imunogena (minimalno 2 životinje po imunogenu, 2-3 imunizacije). Pet tjedana nakon imunizacija provest će se analiza seruma imuniziranih miševa pomoću testa ELISA kako bi se izvršio probir pozitivnih životinja koje proizvode protutijela na ciljne imunogene. Od splenocita slezena pozitivnih životinja fuzioniranih s mišjim SP2O mijelomskim stanicama nastat će hibridomi koji u supernatant luče protutijela identična protutijelima koje je lučio limfocit B prije fuzije s
mijelomskom stanicom. Specifičnost dobivenih protutijela testirat će se testom ELISA na željeni protein i irelevantni protein. Nakon probira hibridoma koji su najbolji proizvođači protutijela provest će se njihovo subkloniranje, određivanje izotipova proizvedenih protutijela i daljnja karakterizacija biokemijskim i imunocitološkim tehnikama. Proizvedeni proteini i antitijela koristi će se u daljnjim aktivnostima projekta.
Testirat će se kombinacija protein-protutijela za laktoferin i katelicidin, proizvedena u Centru za proteomiku MEDRI, s ciljem prilagodbe za imunokromatografske testove. Prvi probir provodit će se ELISA-om i Western blotom (120 testova), kako bi se odabrala po 2 protutijela s visokom specifičnošću i afinitetom za ciljane proteine (TLR3). Odabrana protutijela testirat će se u imunokromatografskom formatu, pri čemu će se evaluirati njihova stabilnost, kinetika vezivanja i kompatibilnost s lateralnim protokom. Za razvoj prototipa niske razine u laboratorijskom okruženju (TLR 4) koristit će se Universal Lateral Flow Assay kit, koji omogućuje fleksibilnost u optimizaciji različitih parametara. Kit omogućuje simulaciju stvarnih uvjeta imunokromatografskog testa uz niži trošak i brže iteracije. Ovaj pristup omogućuje precizno ispitivanje kombinacija protutijela, određivanje optimalnih koncentracija, odabir reporterske sonde, te prilagodbu pH i sastava pufera. Testiranja će se provoditi u tri ponavljanja kako bi se osigurala pouzdanost rezultata u trajanju od 3-8 mjeseca projekta. Cilj je dobiti stabilan i učinkovit prototip imunokromatografskog testa (1 kompleks protein-antitijelo po proteinu) prilagođen za daljnji razvoj.
Nakon što se kroz ,,Lateral Flow” kit identificiraju optimalne kombinacije protutijela, reagensa i reporterskih sondi, te usklade svi kritični parametri, dizajnirat će se i razvijat u laboratoriju prototip niske razine (TLR 4), tzv.velike trakice za testiranje. Provest će se laboratorijsko testiranje radi procjene osjetljivosti, specifičnosti, točnosti i brzine reakcije (8-10 mjesec projekta). Prototip će se ispitati na poznatim uzorcima kako bi se odredila njegova sposobnost detekcije pozitivnih i negativnih rezultata. Istodobno će se provjeriti stabilnost reagensa i drugih komponenti testa u različitim uvjetima skladištenja kako bi se osigurala dugotrajna pouzdanost. Prototip će se u završnoj fazi (10-12 mjesec) projekta ispitati na uzorcima mlijeka u laboratoriju, radi preliminarne procjene funkcionalnosti ranog prototipa (TLR4) i eventualne potrebe za pripremom uzoraka. Testirat će se unakrsna reaktivnost protutijela kako bi se osiguralo da ne prepoznaju druge analite prisutne u mlijeku. Ovo je ključno za rano otkrivanje i smanjenje unakrsne reaktivnosti. Eksperimenti će se provoditi uz tri ponavljanja radi osiguravanja konzistentnosti rezultata.
Uzorci mlijeka (N=100) prikupljat će se na farmama mliječnih krava, ciljajući krave bez kliničkih simptoma, ali sa skrivenom upalom vimena, te zdrave krave. Analiza mlijeka na HVI će uključivati bakteriološku pretragu, BSS i ZMT. Uzorci mlijeka paralelno će se podvrći proteomskoj analizi primjenom TMT kita i spektrometrije masa kako bi se utvrdila prisutnost ciljanih proteina.
A2) Upravljanje inovacijskim ciklusom
Svojom stručnom ekspertizom CTT će pomoći istraživačkom timu prilikom upravljanja inovacijskim ciklusom, odnosno pružiti mu podršku u analizi tržišta i ciljanih korisnika. Aktivnost upravljanja inovacijskim ciklusom obuhvatit će aktivnosti kao što su savjetovanje povezano s upravljanjem i zaštitom intelektualnog vlasništva i preliminarnu pretragu patentnih baza, provjeru pretpostavki i analizu vezano uz ciljanu uporabu, korisnike i tržište za rješenje koje se razvija projektom te identifikaciju sljedećih ključnih točaka u razvoju i komercijalizaciji kao i izradu plana kako ih dosegnuti u slučaju potvrde koncepta.
Analiza tržišta;
• Istraživanje konkurencije : Identificiranje glavnih konkurenata na tržištu, njihovih proizvoda/ usluga, marketinških strategija i snaga/slaba mjesta.
• Istraživanje tržišta: Proučavanje trendova, analiza strukture sektora, međunarodne trgovine, potražnje, veličine tržišta, sezonskih varijacija i drugih relevantnih faktora koji utječu na predmetnu industriju.
• Segmentacija tržišta : Grupiranje potencijalnih kupaca prema zajedničkim karakteristikama kako bi se bolje razumjele različite potrebe i preferencije različitih ciljanih skupina.
• Analiza SWOT: Identificiranje snaga, slabosti, prilika i prijetnji.
• Praćenje trendova i inovacija: Praćenje novih tehnologija i trendova koji se pojavljuju na tržištu, kako biste bili spremni prilagoditi se promjenama.
Razvoj strategije/plana upravljanja intelektualnim vlasništvom
• Pretraga stanja tehnike: preliminarna analiza patentabilnosti i provjera patentne aktivnosti putem dostupnih baza patenata, uključujući Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske (DZIV RH).
• Procjena intelektualnog vlasništva: Identifikacija relevantnih oblika intelektualnog vlasništva za tehnologiju/proizvod razvijen projektom (patenti, autorska prava, dizajn, žigovi, poslovne tajne).
A3) Izrada dokumenata za komercijalizaciju inovacije
Rezultat i dokaz provedene aktivnosti Upravljanje inovacijskim ciklusom bit će izrada dokumentacije koja će podržati proces komercijalizacije inovacije. Ovo uključuje Izvješće o provedenoj analizi tržišta, koje će biti izrađeno u skladu s prethodno opisanim koracima unutar aktivnosti Upravljanje inovacijskim ciklusom. Dokumenti namijenjeni komercijalizaciji inovacije bit će razvijeni od strane zaposlenika partnera na projektu, specifično Centra za transfer tehnologije, temeljem smjernica i ulaznih podataka koje će pružiti članovi projektnog tima, odnosno prijavitelj projekta. Ovaj proces osigurat će temeljitu pripremu za uspješnu primjenu inovacije na tržištu.
A4) Upravljanje projektom i administracija
Upravljanje projektom uključuje izvršavanje administrativnih i koordinacijskih obveza radi osiguravanja uspješne provedbe svih projektnih aktivnosti u skladu s ugovornim zahtjevima i planovima. Ključne aktivnosti uključuju:
1. Izvršavanje administrativnih ugovornih obveza:
Priprema i dostava svih potrebnih izvještaja, uključujući periodična i završna izvješća o napretku projekta.
Priprema zahtjeva za plaćanje te praćenje i evidentiranje financijskih transakcija u sklopu projekta.
Planiranje i provođenje postupaka nabave, uključujući postupke male nabave, u skladu s važećim propisima i pravilima donatora.
Pohranjivanje dokumentacije
2. Vođenje i koordinacija projektnih aktivnosti:
Organizacija i moderiranje redovitih sastanaka s projektnim partnerima kako bi se osigurala usklađenost aktivnosti i praćenje postignuća prema projektnoj dinamici.
Koordinacija aktivnosti povezanih s osiguravanjem vidljivosti projekta i promocijom projektnih rezultata, uključujući pripremu i provođenje plana diseminacije.
3. Administrativna podrška istraživačkom timu:
Podrška istraživačima u svim administrativnim aspektima projekta, uključujući prikupljanje, registriranje i arhiviranje projektne dokumentacije.
Sudjelovanje u prikupljanju i evidentiranju projektnih troškova i izradi svih potrebnih izvješća o provedbi.
Organizacija mobilnosti istraživača, uključujući planiranje putovanja i aktivnosti istraživačkog tima.
4. Razvoj i ažuriranje web stranice projekta, izrada plana komunikacije s medijima te osiguranje adekvatne
KONTAKT
Prof. dr. sc. Vladimir Mrljak, Professor emeritus
Sveučilište u Zagrebu
Veterinarski fakultet
Klinika za unutarnje bolesti
Heinzelova 55
10000 Zagreb
Tel: 2390 346
2390 329
E-mail: -v-m-r-l-j-a-k-@v-e-f.h-r
